OPĆENITO O HRVATSKOJ

OSNOVNE INFORMACIJE
Zemljopisni položaj: Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpa na sjevero-zapadu i Panonske ravnice na istoku, preko Dinarskog lanca planina u centralnom dijelu do Jadranske obale na jugu.
Površina: 56,542 km2
Površina teritorijalnog mora: 31,067 km2
Duljina morske obale: 5.835 km, od toga 4.058 km obale otoka, hridi i grebena.
Broj otoka, hridi i grebena: 1.185 - od toga je 67 naseljenih otoka, a najveći su Krk, Cres i Brač.
Najveći vrh: Dinara - 1.831 m/nm
Broj stanovnika: 4.381,352. Većina stanovništva su Hrvati. Nacionalne su manjine Srbi, Bošnjaci, Talijani, Mađari, Albanci, Slovenci, Česi, Slovaci, i drugi.
Glavni grad: Zagreb, 779.145 stanovnika
Klima: Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna s vrućim i suhim ljetima te hladnim i vlažnim zimama, dok je u centralnoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska s svježim ljetima i oštrim zimama s velikom količinom snijega. U primorskom dijelu klima je mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zagori submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Zimska temperatura kreće se od -1 do 3°C u kontinentalnoj zoni, -5 do 0°C u planinskom predjelu i od 5 do 10°C u priobalju. Ljetne se temperature kreću od 22 do 26°C u kontinentalnom dijelu zemlje, 15 do 20°C u planinskoj regiji i od 26 do 30°C u obalnoj regiji. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.
Politički sustav: Hrvatska je višestranačka parlamentarna Republika.
Vjeroispovijest: Rimokatolici (76.5% od sveukupnog stanovništva), Pravoslavci (11%), mali postotci Protestanata, Židova i Muslimana.
Službeni jezik: Hrvatski, pisan latinicom.



POVIJEST HRVATSKE
Oko 400. p. K. - osnivanje Grčkih kolonija na jadranskim otocima
Oko 100. p. K. - Rimljani vladaju istočnom obalom Jadrana
305. - rimski car Dioklecijan počinje živjeti u svojoj palači u današnjem Splitu
Oko 600. - započinje doseljavanje Hrvata na tlo današnje Hrvatske
852. - knez Trpimir izdaje prvu povelju u kojoj se prvi put spominje ime Hrvatska u službenim spisima
925. - spominje se prvi Hrvatski kralj Tomislav, koji ujedinjuje panonsku i dalmatinsku Hrvatsku
1102. - nakon pogibije Petra Svačića, posljednjeg hrvatskog kralja, Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Mađarskom
1242. – Kralj Bela IV izdaje Zlatnu bulu kojom Zagreb proglašava slobodnim kraljevskim gradom
1433. – Počeci obrane od Turaka, koji su tijekom vremena okupirali veći dio hrvatskog teritorija
1527. - zbog opasnosti od prodora Turaka, odlukom hrvatskog Sabora na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburgovaca
1699. - Hrvatska je oslobođena turske vlasti; kontinentalna Hrvatska ostaje pod vlašću Habsburgovaca, najveći dio obale i otoka je pod Venecijom, samo je Dubrovačka Republika slobodna
1815. - nakon kratkotrajne vladavine Napoleona, gotovo cijela današnja Hrvatska ulazi u sastav Habsburške monarhije
1847. - Hrvatski postaje službeni jezik u Hrvatskoj
1848. - ban Josip Jelačić obranio Hrvatsku od pokušaja mađarske okupacije i ujedinio sve hrvatske pokrajine
1918. - nakon raspada Austro-ugarske monarhije u I. svjetskom ratu, Hrvatska postaje dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije prozvana Jugoslavija
1941. - njemačke i talijanske snage okupiraju tadašnju Jugoslaviju. Počinje organizirani partizanski otpor pod vodstvom Josipa Broza Tita
1945. - proglašena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija i u njezinom sklopu današnja Hrvatska kao federalna republika
1990. - organizirani prvi višestranački izbori u Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata
1991. - Hrvatska proglašava samostalnost, nakon čega započinje srpska pobuna potpomognuta od Jugoslavenske narodne armije iz Beograda, što rezultira okupacijom trećine hrvatskog teritorija.
1992. - Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih naroda
1995. - Hrvatska vojska ugušila srpsku separatističku pobunu
1998. - mirnom reintegracijom uspostavljen je suverenitet nad čitavom zemljom, uključujući istočnu Slavoniju.
2001. - Hrvatska potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji



KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA
Hrvatska obiluje kulturno-povijesnim spomenicima iz svih perioda, zahvaljujući burnim povijesnim zbivanjima te utjecaju različitih kultura. Njenu obalu karakteriziraju utjecaji mediteranske kulture, brojni spomenici iz antike, starog Rima i ranog srednjeg vijeka, romaničko sakralna baština, te niz očuvanih karakterističnih mediteranskih urbanih cjelina. Kontinentalna Hrvatska dio je srednje-europskog kulturnog kruga i ističe se brojnim pretpovijesnim nalazištima svjetske važnosti, starim gradinama, utvrdama i dvorcima kasnog Srednjeg vijeka te kulturnim spomenicima i arhitekturom iz perioda baroka.
Najpoznatiji spomenici pod UNESCO-ovom zaštitom su: kasnoantička Dioklecijanova palača u Splitu, stari grad u Dubrovniku, romanički grad Trogir, katedrala u Šibeniku, Eufrazijeva bazilika u Poreču te Plitvička jezera.

SPLIT - Rimski imperator Dioklecijan proveo je posljednje godine svojeg života u ogromnoj palači koju je sagradio pored grada u kojem se rodio, Aspalatosa u Dalmaciji. Kako su stoljeća prolazila, originalna arhitektura palače se promijenila, no ljudi koji su živjeli u gradu, kasnije nazvanom Spalato, i zatim Split, koristili su zdanje građevine s vrlo malim izmjenama kroz bizantinski, venecijanski i austrougarski period. Tako se unutar rimskih zidina i razvio harmoničan grad. I danas se vidi ljepota peristila palače, Dioklecijanovog mauzoleja, Jupiterovog hrama, kolonada uzduž ulica, ranokršćanskih crkvica, romaničkih kuća, vratiju Andrije Buvine i arhitektonskih djela Jurja Dalmatinca.

DUBROVNIK - Zidine starog Dubrovnika zaokružuju izvanredno sačuvani kompleks javnih i privatnih, sakralnih i svjetovnih građevina iz svih perioda gradske povijesti od samog osnutka u sedmom stoljeću. Tu moramo posebno spomenuti glavnu ulicu starog grada, Stradun, Knežev dvor, Crkvu Svetog Vlaha, Katedralu, tri velika samostana, zgradu Carine i Vijećnicu. Dubrovačka Republika predstavljala je posebnu političku i teritorijalnu cjelinu, ponoseći se svojom kulturom, uspješnom trgovinom i osobito slobodom koju su uspjeli sačuvati kroz burna stoljeća.

TROGIR - Trogir su osnovali grčki kolonisti s otoka Visa u III. stoljeću prije nove ere. Na toj antičkoj jezgri leži povijesna jezgra Trogira, koji je najbolje sačuvan romaničko-gotički grad ne samo na Jadranu, već i u centralnoj Europi. Trogirska srednjovjekovna jezgra, okružena zidinama, objedinjuje dobro sačuvan dvorac i kulu, te brojne građevine i palače iz romaničkog, gotičkog, renesansnog i baroknog perioda. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.

ŠIBENSKA KATEDRALA - Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, trobrodna je bazilika s tri apside i kupolom (visina unutrašnjosti je 32 m). Konstrukcija je katedrale započeta u venecijanskom gotičkom stilu, ali je dovršena u stilu toskanske renesanse. Gradnja je trajala gotovo 15 desetljeća kroz 15. i 16. st. Katedrala je djelo mnogobrojnih priznatih majstora toga doba: Francesco di Giacomo, Juraj (Matejev) Dalmatinac, Nikola Firentinac, Bartolomeo, Giacomo de Mestre…. Ovaj jedinstveni sakralni spomenik je jedina građevina u Europi građena montažnom metodom od kamenih ploča i prva renesansna fasada «trolisnog» zabata. Rezultat je sklad kamene cjeline, metode slaganja, i apsolutne harmonije unutrašnjosti i vanjskog volumena katedrale. Šibenska je katedrala dobila status Zaštićene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a 2000. godine.

EUFRAZIJEVA BAZILIKA U POREČU – Najznačajnije kulturno dobro grada je kompleks biskupa Eufrazija, što obuhvaća atrij, krstionicu, biskupsku palaču i trobrodnu baziliku u kojoj su sačuvani ranobizantinski zidni mozaici iz 6. st. vrhunske kvalitete – usporedivi samo s onima u Ravenni. U gradu je sačuvan niz romaničkih kuća i velika «kanonička palača» (13. st.), kao i brojne gotičke i renesansne kuće.

PLITVIČKA JEZERA - su najpoznatiji hrvatski nacionalni park, na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Glavnu atrakciju ovog Parka, jedinstvenog u svijetu, čini 16 malih jezera međusobno povezanih slapovima nastalih taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Park obuhvaća izvorišni dio rijeke Korane u prostoru okruženom gustim šumama bukve, jele i smreke, dijelom u obliku izvorne prašume. Osim jezera i šuma, Park krasi i više spilja, izvora, cvjetnih livada, a među mnogim rijetkim očuvanim životinjskim vrstama ističe se mrki medvjed.


Izdvojiti ćemo još nekoliko gradova i spomenika što pripadaju antologiji europske umjetničke baštine.

HVAR - očuvana povijesna cjelina iz 15. stoljeća, okružena zidinama; najstarije gradsko kazalište u Europi iz 1612. godine
KNIN - srednjovjekovna tvrđava iznad grada; okolica jedno od najbogatijih rano srednjevjekovnih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj
KRAPINA - paleontološki lokalitet Hušnjakovo, jedno od najznačajnijih nalazišta Neandertalca u svijetu
MOTOVUN – srednjovjekovni istarski gradić, ovalnog obrisa, dobro je sačuvao srednjovjekovne zidine i kule, a i zvonik crkve služio je kao najviša gradska kula, pa je i završen zupcima tipičnim za kule 14. st. Do gradskih vrata spiralno se uspinju kuće uz cestu, što iz plodne i uvijek zelene doline rijeke Mirne vodi u grad. Uz kulturne priredbe, Motovun je i centar istraživanja i međunarodnih simpozija o srednjovjekovnoj umjetnosti.
NIN - starohrvatske crkvice sv. Križa i sv. Nikole iz 11. stoljeća
OMIŠ – ima bogatu povijest gusarstva. Atrakcija je tvrđava «Fortica» sagrađena u 16. i 17. st. u cilju obrane od gusara. Sa tvrđave se pruža prekrasan pogled na Omiš, dalmatinske otoke i okolicu.
OSIJEK - povijesna urbanistička jezgra Tvrđa s nizom vrijednih zgrada iz 18. i 19. stoljeća
PULA - Rimski amfiteatar iz 1. stoljeća s najbolje sačuvanim arhitektonskim plaštem u Europi, treći po veličini na svijetu.
RIJEKA - kaštel na Trsatu i svetište sv. Marije od Lorette
ROVINJ - povijesni urbana cjelina s crkvom sv. Eufemije iz 18. stoljeća
SALONA – u nekadašnjem glavnom gradu rimske provincije Dalmacije ranokršćansko je doba ostavilo neizmjerno arheološko blago bez kojeg je nezamisliva povijest europskog kršćanstva.
TRAKOŠĆAN - romanički dvorac iznad istoimenog jezera
VARAŽDIN – dobro očuvana barokna urbana cjelina; niz vrijednih palača, crkvi i samostana; monumentalni Stari grad i gradsko groblje iz 19. stoljeća poznato po jedinstvenoj hortikulturi.
VUKOVAR - pretpovijesno arheološko nalazište Vučedol jedno je od najznačajnijih neolitičkih nalazišta u Europi; dvorac Eltz teško je oštećen za vrijeme srpske agresije na Vukovar 1991.
ZADAR - povijesni urbani kompleks s očuvanim zidinama, više antiknih i ranosrednjevjekovnih spomenika - rimski forum i jedinstvena predromanička kružna crkva sv. Donat iz 9. stoljeća
ZAGREB - povijesna urbana cjelina srednjevjekovnog Gornjeg grada i Kaptola, planski izgrađen Donji grad iz druge polovice 19. stoljeća s nizom parkova u obliku potkove; zagrebačka katedrala najistaknutija je u zemlji.



KULTURNE MANIFESTACIJE
DUBROVNIK - Dubrovački ljetni festival; nastupi dramskih i glazbenih ansambala (srpanj-kolovoz)
ĐAKOVO - Đakovački vezovi; festival slavonskog narodnog nasljeđa (srpanj)
GROŽNJAN - u središnjoj Istri; Grožnjanske glazbene večeri (srpanj-kolovoz)
ĐURĐEVAC – Picokijada; festival folklora (lipanj)
KRK - Krčki ljetni festival; koncerti klasičnih glazbenika (srpanj-kolovoz)
OMIŠ – Festival dalmatinskih klapa (srpanj)
OSOR - na otoku Cresu; Osorske glazbene večeri (srpanj-kolovoz)
SINJ - Sinjska alka, viteški turnir (kolovoz)
SPLIT - Splitski ljetni festival; kazališne i glazbene izvedbe (srpanj-kolovoz)
ŠIBENIK - Međunarodni dječji festival (lipanj-srpanj)
VARAŽDIN - Varaždinske barokne večeri (rujan-listopad)
VINKOVCI – Vinkovačke jeseni; Vinkovački jesenski festival folklornog nasljeđa Slavonije (rujan)
ZAGREB - Zagrebački ljetni festival (srpanj-kolovoz), međunarodni festival avangardnih kazališta – Eurokaz (lipanj-srpanj), Međunarodni festival folklora (srpanj), Bienalle suvremene glazbe (travanj), Međunarodni lutkarski festival PIF (kolovoz-rujan), Svjetski festival animiranog filma (lipanj)
Karnevali u gradovima Istre i Primorja



NACIONALNI PARKOVI
1. Brijuni
Brijuni su skupina od dva veća i dvanaest manjih otočića uz zapadnu obalu Istre. Proglašeni su nacionalnim parkom i spomen-područjem 27. listopada 1983. godine. Pod zaštitom je ne samo cijelo otočje, nego i okolno more. Brijunski otoci su poznati po očuvanoj sredozemnoj vegetaciji hrasta crnike, visoke makije te borova i čempresa, djelomično oblikovanoj kao pejzažni park. Tu je zoološki vrt u prirodi, safari park s egzotičnim životinjama te vrijedna kulturna baština iz rimskog i bizantskog razdoblja. Uspoređivani s rajem zemaljskim, Brijuni su i danas oaza mira i začuđujuće darežljivosti prirode. Zbog izuzetne ljepote otoci su još od početka stoljeća omiljeno ljetovalište svjetskih državnika i aristokracije.

2. Risnjak
Risnjak je šumovit gorski masiv sjeverno od Rijeke, koji je ime dobio po risu, svom najpopularnijem stanovniku. Obuhvaća područje izvora rijeke Kupe, a zbog svog položaja na prijelazu iz Alpa u Dinaride te iz Sredozemlja u Srednju Europu, tu su na malom području okupljene gotovo sve vrste šuma ovih prostora te mnoge biljne i životinjske vrste. Među životinjama se posebno ističu mrki medvjed, ris, divlja mačka, divokoza, jelen, srna i orao. Ljepota šume, krški fenomeni, atraktivni izvori i veličanstveni vidici privlače na Risnjak brojne planinare i ljubitelje prirode. Risnjak je proglašen nacionalnim parkom 15. rujna 1953. godine.

3. Sjeverni Velebit
Sjeverni Velebit je najmlađi hrvatski nacionalni park, osnovan 1999. godine. Njime se željelo obuhvatiti najatraktivnije i prirodno najvrednije prostore sjevernog dijela Velebita. U prostoru ovog izrazito gorskog parka koncentriran je na malom prostoru izuzetno velik broj atrakcija - veličanstvene krške forme Hajdučkih i Rožanskih kukova, jedinstveni botanički vrt u prirodi, Lukina jama, jedna od najdubljih na svijetu. Planinari, ali i ostali ljubitelji prirode, neprestano se dive prirodnim ljepotama Velebita.

4. Plitvička jezera
Plitvička jezera su najpoznatiji hrvatski nacionalni park, na popisu svjetske prirodne baštine UNESCO. Glavnu atrakciju ovog Parka, jedinstvenog u svijetu, čini 16 malih jezera kristalno modrozelene boje međusobno povezanih slapovima nastalih taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Park obuhvaća izvorišni dio rijeke Korane u prostoru okruženom gustim šumama bukve, jele i smreke, dijelom u obliku izvorne prašume. Osim jezera i šuma, Park krasi i više spilja, izvora, cvjetnih livada, i brojne životinjske vrste među kojima se ističe mrki medvjed. Popularnosti Parka doprinosi i uporaba specijalnih vozila za prijevoz posjetilaca (panoramski "vlakovi", elektrobrodovi) kao i mnogobrojne atrakcije kao što je vjenčanje ispod vodopada. Iznimna ljepota jezera i slapova, bogat biljni i životinjski svijet, kontrasti jesenjih boja i čisti planinski zrak, šetnja šumskim stazama i drvenim mostićima, udobni hoteli i restorani domaćeg ugođaja privlače godišnje gotovo milijun posjetilaca. Treba naglasiti da su sve temeljne odrednice Parka vrlo nježan biodinamički sustav, osjetljiv na prirodne izmjene i neoprezne ljudske zahvate.

5. Paklenica
Paklenica obuhvaća najatraktivnije prostore južnog dijela Velebita, uključujući i njegove najviše vrhove. Glavna atrakcija Parka su dva impresivna kanjona, Velika i Mala Paklenica, usječena u planinu od mora do samih vrhova. Na razmjerno malom prostoru nacionalnog parka ima više neobičnih krških reljefnih formi, nekoliko spilja, a sačuvana je i izuzetno bogata i raznolika flora i fauna, među kojom možemo izdvojiti najkrupnijeg predstavnika, bjeloglavi sup. Među strmim stijenama ističe se Anića kuk, najpopularnije odredište hrvatskih alpinista. Iako se radi o prostoru izrazite divljine i očuvane prirode, lako je dostupan posjetiteljima zbog blizine Jadranske turističke ceste i grada Zadra.

6. Krka
Krka je među rijekama hrvatskog krša svakako najljepša. Poznata je po brojnim vodopadima, nastalim taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka rijeke s okolnim priobalnim prostorom od povijesnog grada Knina nedaleko njenog izvora do drugog povijesnog gradića Skradina. Tu nakon veličanstvenih slapova rijeka postepeno najprije prelazi u Prukljansko jezero, a nakon toga u duboki morski zaljev, u kojem se smjestio još jedan povijesni grad Šibenik. Rijeka dijelom teče dubokim kanjonima urezanim u vapnenačku zaravan, a dijelom je ujezerena. Među brojnim vodopadima osobitom ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap, između kojih je na ujezerenom dijelu rijeke smješten otočić Visovac sa franjevačkim samostanom.

7. Kornati
Kornati su najrazvedenija otočna skupina cijelog Sredozemlja, a nalaze se u sjevernoj Dalmaciji. Ovaj pravi labirint mora i kamena sastoji se od oko 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, 1980. g. veći dio Kornatskog akvatorija je prograšen nacionalnim parkom. Sačuvana je i izuzetno bogata i raznovrsna flora i fauna, a prema ocjenama stručnjaka cijeli akvatorij vrlo je dobro očuvan te ne postoje utjecaji nikakvih onečišćenja. Kornatski otoci ističu se brojnim bizarnim oblicima i neobičnim reljefnim strukturama, te osobito visokim klifovima stoga su Kornati jedno od najomiljenijih odredišta za nautičare na Jadranu, pa nije neobično što se u njihovoj blizini nalazi desetak marina. Jedna od rijetkih pojava na Kornatima, koja nije povezana sa stvaralaštvom prirode, a nesumnjivo oduzima dah, su kilometri suhozida koje su izgradili vlasnici pašnjaka kako bi spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda u drugi.

8. Mljet
Mljet je otok na krajnjem jugu Hrvatske zapadno od najpoznatijeg hrvatskog ljetovališta Dubrovnika. Istoimeni nacionalni park obuhvaća zapadni dio ovog po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu kojeg još nazivaju «zeleni otok» zbog izuzetno bujnih šuma alepskog bora. Za ovaj su Park specifična dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima, te bujna i raznolika sredozemna vegetacija. Nacionalni park Mljet i okolno more također odlikuje bogat i zanimljiv životinjski svijet, među kojima možemo izdvojiti vodozemce, gmazove, ptice i sisavce, a posebno moramo izdvojiti sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus), izuzetno rijetku vrstu hrvatske faune a i cijelog Mediterana. Mljet se ističe i bogatom kulturnom baštinom, a u okviru nje najimpozantniji primjer je kompleks benediktinskog samostana iz 12. stoljeća na malom otočiću usred jezera-zaljeva. Mljet je proglašen nacionalnim parkom 1960. g.



PARKOVI PRIRODE I DRUGE ATRAKCIJE
BIOKOVO – impozantna krška planina iznad Makarske rivijere s koje se pruža prekrasan pogled na more i okolne otoke. Biljni i životinjski svijet Biokova vrlo je raznolik i osebujan. Na Biokovu se gnijezde neke krajnje prorijeđene vrste ptica, poput surog orla, orla zmijara i bjeloglavog supa. Ovdje je stalno obitavalište vuka i vepra, a posebna su atrakcija divokoze i mufloni. Biokovo je izuzetno bogato pećinama i jamama dubokih nekoliko stotina metara.
TELAŠĆICA – prostrani duboki zaljev na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka, u neposrednoj blizini nacionalnog parka Kornati. U zaljevu se nalazi više lijepih malih otočića i neposredno uz more malo slano jezero. Veoma su dojmljivi strmi klifovi, koji se uzdižu i do 180 m i štite zaljev od snage i udara otvorenog mora, stoga je zaljev Telašćica popularno odredište za nautičare.
VELEBIT – najveća hrvatska planina, koja uključuje dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit. Zbog jedinstvenog reljefa te bogatog biljnog i životinjskog svijeta te brojnih endemskih vrsta proglašena je Svjetskim rezervatom biosfere UNESCO-a. Park prirode Velebit je najveće zaštićeno područje Hrvatske.
VRANSKO JEZERO – najveće jezero Hrvatske, nalazi se nedaleko Zadra. Zbog blizine mora jezero je bogato i morskom i slatkovodnom ribom. Poznato je i po bogatstvu ptica močvarica. Danas se ubraja u skupinu poznatijih ribičkih voda u ovom dijelu Europe.
UČKA – planina u istočnom dijelu Istre. Ima veoma zanimljiv reljef i izgled poput grebena. Također, obilježava je bujni biljni pokrov, mediteranska vegetacija, hrastova i kestenova šuma. Postoje brojni izvori na obje strane padine. Sa vrhova Učke se pružaju veličanstveni vidici.
MEDVEDNICA – gorski masiv iznad Zagreba i njegova glavna rekreacijska zona (najviši vrh Sljeme 1032 m). Medvednica je ujedno i najopremljenije skijaško središte cijele sjeverne Hrvatske. Ističu se dobro očuvane šume bukve i jele, a ima i atraktivnih spilja i dubokih potočnih dolina. Među kulturno-povijesnim spomenicima posebno se ističe srednjovjekovna utvrda Medvedgrad.
ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE – gorski masiv zapadno od Zagreba. Ima veoma razveden reljef gdje se ističu duboki kanjoni. Strmi obronci obrasli su šumama, a zaravni i blage padine pokrivene su brojnim livadama, pašnjacima i vinogradima te slikovitim seoskim naseljima.
PAPUK – najveće gorje u Slavoniji. Ističe se šumovitošću i dijelom eruptivnim reljefom.
LONJSKO POLJE – jedna od najvećih i najbolje očuvanih močvara Europe. Nalazi se uz rijeku Savu, istočno od Siska. Ističe se bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, gdje možemo izdvojiti prostrane hrastove šume, te bogatu ptičju faunu, osobito rode. Zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća, koje su zbog svoje ljepote i očuvanosti pravi spomenik graditeljske baštine.
KOPAČKI RIT – veliko močvarno područje na ušću Drave u Dunav. Jedno od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Ističe se bogatim biljnim i životinjskim svijetom, osobito pticama močvaricama, ribama, jelenima i divljim svinjama.

Druga značajna prirodna područja i atrakcije:
RIJEKA DOBRA – u Karlovcu, poznata zbog svoje čistoće, bogatstva riba i atraktivnih kanjona i brzaka na kojima se organizira splavarenje, kajakaštvo i vožnja kanua.
RIJEKA MREŽNICA – u Karlovcu, s nizom vodopada na sadrenim preprekama; atraktivni kanjoni i omiljena kupališta.
BIJELE I SAMARSKE STIJENE – na planini Bjelolasica u Gorskom kotaru; mnoštvo bizarnih krških oblika u divljem i šumovitom pejzažu, strogo zaštićene kao prirodni rezervat.
CEROVAČKE PEĆINE – na Velebitu; sastoje se od gornje pećine (1295 m), srednje (390 m) i donje (2682 m); proglašene su geomorfološkim spomenikom prirode.
LIMSKI ZALJEV – slikovit duboki morski zaljev na zapadnoj obali Istre, zbog svoje uskosti i strmih stijena nalikuje na norveške fjordove.